Gospodarenje otpadom danas i sutra

 

Priča o otpadu na prvi pogled počinje u našim domovima i tvrtkama, tamo gdje živimo i radimo. Ali, razmislimo li malo dublje, priča o otpadu počinje sa sirovinama koje ugrađujemo  u različite proizvode ili sirovinama koje koristimo za njihovu proizvodnju. Prije ili kasnije svaki proizvod postaje otpad. Neki proizvode malo otpada, neki puno više, ali svaki otpad mora negdje završiti. Povijest nas uči da otpadom gospodarimo oduvijek.

Najveća promjena koja se dogodila razvojem čovječanstva je naše shvaćanje otpada. Ne tako davno otpad smo gledali isključivo kao smeće koje trebamo odbaciti. Nije nas brinulo gdje će on završiti (po mogućnosti što dalje iz našeg vidokruga) i kakav će utjecaj imati. Napretkom tehnologije i razvojem novih proizvoda, mijenjaju se i naše navike, a u središte aktivnosti različitih tvrtki dolazi njegovo veličanstvo potrošač. Potrošač kupuje ili ga se potiče na kupnju različitih proizvoda, od kojih neke koristi, a zatim i odbacuje gotovo svakodnevno, a neki imaju i dulji vijek trajanja. Neke će proizvode, pokvare li se, dati na popravak i tako im produžiti vijek trajanja, a nekad će ih i odbaciti i zamijeniti novim. Druge pak, koje više ne koristi, dat će drugima na daljnje korištenje. Ali, većina otpada ipak završi na odlagalištima.

Značajno se promijenio i sastav otpada, a s promjenom sastava raste i negativan utjecaj otpada na okoliš i zdravlje, ukoliko ga se ne obradi i odloži na siguran način. Jačanjem svijesti o ograničenosti i potrošivosti resursa te rastom količina otpada koje svakodnevno proizvodimo, gospodarenje otpadom postaje organizirani sustav koji se sastoji od različitih koraka predviđenih hijerarhijom gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom danas je, iako se to možda ne čini na prvi pogled, izuzetno dinamično i kontinuirano se usklađuje sa sve strožim zahtjevima u pogledu zaštite okoliša.

Prema podacima Eurostata za EU-28 iz 2012. godine, građevinski i rudarski sektor najviše doprinose proizvodnji otpada, a kućanstva su zastupljena s 8 % .

U odnosu na podatke za EU, situacija u Hrvatskoj je nešto drugačija. Naime, prema Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj iz 2014. godine, sektor koji proizvodi više od trećine cjelokupnog otpada u Hrvatskoj je sektor kućanstva (više od milijun tona). Ako se tom podatku doda i količina otpada koja nastaje u građevinskoj industriji (skoro 700 000 t), više od polovice otpada u Hrvatskoj proizvodi se u ovim segmentima.

 

 

Statistika

Eurostat, službeni ured Europske unije za statističke podatke, objavljuje statističke podatke o otpadu. Prate se ukupne količine otpada za EU i zemlje članice, udjeli hijerarhijom predviđenih koraka u gospodarenju otpada (poveznica na hijerarhiju) i slično. Na taj je način moguće pratiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja otpadom, kao i druge važne trendove, kao što je količina proizvedenog otpada kroz godine.  

Posljednje objavljene baze podataka Eurostata su:

Statistika otpada, koja donosi pregled količine proizvedenog otpada i različitih metoda obrade u EU i pojedinim zemljama koje nisu članice. Zadnji dostupni podaci tiču se 2012. i oni se uspoređuju s podacima iz prethodnog izvještaja za 2010.

Statistika komunalnog otpada iz 2013. donosi pregled trenda u proizvodnji i obradi komunalnog otpada u EU u razdoblju od 1995. do 2013. Trend vrlo jasno upućuje na smanjivanje udjela odlaganja otpada na odlagalištima u odnosu na druge metode obrade otpada.

 

Europska unija

Prema podacima Eurostata za EU-28 iz 2012. godine, građevinski i rudarski sektor najviše doprinose proizvodnji otpada, a kućanstva su zastupljena s 8 %.

Prema podacima Eurostata, u EU je 2012. ukupno proizvedeno preko 2,5 milijardi otpada, dok je svaki stanovnik  2013. proizveo 418 kg komunalnog otpada. To je smanjenje od 8,7 % u odnosu na 2002. kad je svaki stanovnik proizveo 527 kg otpada.

 

Republika Hrvatska

U odnosu na podatke za EU, situacija u Hrvatskoj je nešto drugačija. Naime, prema Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj iz 2014. godine, sektor koji proizvodi više od trećine cjelokupnog otpada u Hrvatskoj je sektor kućanstva (više od milijun tona). Ako se tom podatku doda i količina otpada koja nastaje u građevinskoj industriji (skoro 700 000 t), više od polovice otpada u Hrvatskoj proizvodi se u ovim segmentima.

Hrvatska je, prema podacima Eurostata 2012. proizvela 3,379 milijuna tona otpada, što je porast od 200 000 kilograma u odnosu na 2010. Pojedinačno, svaki je stanovnik Hrvatske 2013. proizveo 404 kg komunalnog otpada, što je 25 kg više u odnosu na 2010.

Čak 85 % proizvedenog komunalnog otpada završi na odlagalištima ili, što je još gore, na divljim odlagalištima. Hrvatska je tako na trećem mjestu zemalja EU koje imaju najveći udio odloženog komunalnog otpada, iza Rumunjske, koja odlaže 97 % i Malte koja odlaže 88 % otpada. U odnosu na prosjek 28 zemalja EU, Hrvatska odlaže preko 50% više komunalnog otpada.

 

 

Prema Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj iz 2014., Hrvatska značajno zaostaje u smanjivanju količina biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada.

 

 

Zadarska županija

Prema Izvješću o komunalnom otpadu u Zadarskoj je županiji 2013. proizvedeno 95 117,94 t komunalnog otpada, od čega je 88 % odloženo na odlagalištima otpada. Od ukupno odloženog komunalnog otpada, najveći udio ima glomazni otpad (4 905,31 t) i  biorazgradivi otpad (764,66 t).

Zadarska županija je prema Izvješću o stanju okoliša u RH 2012. zauzela visoko drugo mjesto po količini proizvedenog otpada po stanovniku s 514 kg proizvedenog otpada po stanovniku. Jedina županija koja je te godine proizvela više otpada od Zadarske bila je Dubrovačko-neretvanska s 538 kg po stanovniku. S 1,7 % Zadarska županija je bila druga po redu županija s najmanjim udjelom komunalnog otpada upućenog na oporabu.

 

Zadar

Prema izvještaju Čistoće na odlagalištu Diklo je 2015. s područja Grada Zadra ukupno odloženo 33 127,78 t miješanog komunalnog otpada i 138,78 t biorazgradivog otpada. U odnosu na godinu prije, to je 2.4125,26 t manje miješanog komunalnog otpada i 68,04 t više biorazgradivog otpada. Udvostručenje količine odvojeno odloženog biorazgradivog otpada na odlagalištu Diklo 2015. u odnosu na 2014. vezuje se uz provođenje pilot projekta odvojenog sakupljanja i odvoženja biorazgradivog otpada u mjesnim odborima Bokanjac, Novi Bokanjac i Crno.

Tijekom 2015. na javnim površinama (zelenim otocima i iz spremnika s plavim poklopcem) najviše je odvojeno sakupljeno papira i kartona (377,43 t), papirne i kartonske ambalaže (243,19 t) te staklene (30,01 t) i plastične ambalaže (106,87 t).


Kada se odvozi otpad

Provjerite rasporede odvoza pojedinih vrsta otpada kako biste bili sigurni da vaš otpad bude pravilno zbrinut.

Gdje mogu odložiti otpad

Saznajte na kojim se sve lokacijama u Zadru nalaze zeleni otoci, reciklažno dvorište te mobilno reciklažno dvorište.

Prijavi divlja odlagališta

Divlja odlagališta otpada veliki su problem za okoliš i društvo. I dok ta odlagališta jako lako nastaju, posljedice su dugotrajne.

Akcije prikupljanja otpada

Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, člankom 40. propisana je procedura prijave akcija prikupljanja otpada.

Vijesti

Od 1. listopada 2018., Čistoća d.o.o., Zadar počinje s novim načinom preuzimanja glomaznog otpada

Od 1. listopada 2018., Čistoća d.o.o., Zadar počinje s novim načinom preuzimanja glomaznog otpada, u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ...

Od 1. listopada 2018., Čistoća d.o.o., Zadar počinje s novim načinom preuzimanja glomaznog otpada, u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), Uredbom o gospodarenju komunal...

Dan planeta Zemlje

U povodu obilježavanja Dana planete Zemlje 22. travnja, Grad Zadar će u suradnji s Hrvatskim šumama-Šumarijom Zadar i Čistoćom d.o.o. u tjednu koji prethodi predmetnom danu, provesti akciju uklanjanja nepropisno odbačenog otpada u šumama na predjelu Dikla, Kožina i Crnog te u šumi Musapstan.

U povodu obilježavanja Dana planete Zemlje 22. travnja, Grad Zadar će u suradnji s Hrvatskim šumama-Šumarijom Zadar i Čistoćom d.o.o. u tjednu koji prethodi predmetnom danu, provesti akci...

Javni uvid - nacrt plana za gospodarenje otpadom

Nacrt plana gospodarenja otpadom Grada zadra 2018.- 2023. bit će na javnom uvidu od 26. siječnja do 26. veljače 2018.

Nacrt plana gospodarenja otpadom Grada zadra 2018.- 2023. bit će na javnom uvidu od 26. siječnja do 26. veljače 2018.     Vezani dokumenti OBAVIJEST[1].pdf Nacrt PGOZad...

Savjetovanje s javnošću

Nacrt prijedloga odluke o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Grada Zadra

Temeljem članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13 i 85/15) i članka 36. Statuta Grada Zadra („Glasnik Grada Zadra“, broj: 9/09, 28/10, 3/1...